Joga u filozofiji i praksi je nespojiva s kr规anstvom

James Manjackal MSFS

Kao kr规anin i katolik, ro餰n u indijskoj dr綼vi Kerali u tradicionalnoj katoli鑛oj obitelji, ali u hinduisti鑛om okru緀nju; a sada kao katoli鑛i sve鎒nik i karizmatski propovjednik u 筫zdeset zemalja na svim kontinentima, imao bih ne箃o re鎖 o lo筫m utjecaju joge na kr规anski 緄vot i duhovnost. Znam da u cijelom svijetu raste interes za jogu , 鑑k i me饀 kr规anima  i da se taj interes 筰ri i na druge ezoteri鑛e i new age prakse kao 箃o su reiki, reinkarnacija, akupresura, akupunktura, lije鑕nje pranom, refleksologija itd. 箃o su sve metode protiv kojih Vatikan upozorava u svom dokumentu "Isus Krist- donositelj vode 緄ve" .

Za nekoga joga je na鑙n opu箃anja i smanjenja napetosti, dok je za drugoga to oblik vje綽anja koji godi zdravlju i pobolj筧va tjelesnu izdr緇jivost, a za neke je to i na鑙n lije鑕nja bolesti. U umu prosje鑞og katolika, bio on laik ili klerik, mnogo je zbunjenosti, zato 箃o se  joga  me饀 katolicima ne prikazuje niti kao potpuno zdravstvena niti kao potpuno duhovna disciplina, ve jednom kao jedna, drugi put kao druga vrsta, a 鑕sto i mje筧vina te dvije discipline.  No, 鑙njenica je da je joga prvenstveno duhovna disciplina, a ja poznajem 鑑k sve鎒nike i redovnice koji u sjemeni箃a i novicijate uvode jogu  kao pomo pri meditaciji i molitvi. Zaista je 綼losno da su u dana筺je vrijeme mnogi katolici izgubili povjerenje u duboku duhovnost, misticizam i molitvenu disciplinu koju nam prenose veliki sveci poput  sv.Ignacija Lojolskog, sv. Franje Asi筴og, sv. Franje Sale筴og , sv. Terezije Avilske i mnogih drugih, te se okre鎢 isto鑞ja鑛oj duhovnosti koja ima korijene u hinduizmu i budizmu. U ovom svjetlu iskreni kr规anin treba preispitati koliko je prikladno spajati jogu s kr规anskom duhovno规u i koliko je mudro ugra餴vati te tehnike u kr规ansku molitvu i meditaciju.

﹖o je to joga? Rije joga zna鑙 "jedinstvo", cilj joge je ujedinjenje prolaznog "ja" "JIVA" s besmrtnim "BRAHMAN" , hinduisti鑛im konceptom Boga.  Taj Bog nije osobni Bog, nego impersonalna, neosobna duhovna supstanca koja je jedno s prirodom i svemirom.  Brahman je impersonalna, neosobna bo綼nska tvar koja  pro緄ma i  obavija sve i temelj je svega. Joga ima svoje korijene u hinduisti鑛im Upanishadama , koje datiraju iz 1000. godine prije Krista i koje svrhu joge opisuju kao " ujedinjenje svjetlosti unutar sebe sa svjetlo规u Brahmana". "Beskona鑞ost, ono 箃o je apsolutno i  nepromjenjivo nalazi se u 鑟vjeku" ka緀 Chandayoga Upanishada, "TAT TUAM ASI"  ili " TO SI TI".   Bo綼nsko prebiva  unutar svakog od nas u svom mikrokozmi鑛om predstavniku, individualnom "ja" koje se naziva Jiva. U Bhagavad Giti gospodin Krishna opisuje Jivu kao "moj vlastiti dio vje鑞oga"  i ka緀 da "radost Joge dolazi jogiju koji je jedno s Brahmanom". Sto pedesete   godine  poslije  Krista, jogi Patanjali  je objasnio osam putova koji u鑕nika joge vode od neznanja do prosvjetljenja- osam putova su poput stepenica i to su : samokontrola ( yama) , vr筫nje pobo緉osti (niyama), polo綼ji tijela ( asana) , vje綽e disanja  ( pranayama) , nadzor tj. obuzdavanje osjetila ( pratyahara), koncentracija ( dharana) , duboka kontemplacija (dhyana) i prosvjetljenje ( samadhi).   Ovdje je zanimljivo  primijetiti da su vje綽e polo綼ja tijela i disanja, dakle ono 箃o se na zapadu obi鑞o podrazumijeva da je cijela joga, tek  tre鎖 i 鑕tvrti stupanj prema jedinstvu s Brahmanom! Joga nije samo razra餰n sistem tjelovje綽e, to je duhovna disciplina  sa svrhom da dovede du箄 do samadhija, potpunog jedinstva sa bo綼nskim bi鎒m. Samadhi je stanje u kojem se ujedinjuju naravno i bo綼nsko bi鎒, 鑟vjek i Bog postaju jedno bez ikakve razlike (Brad Scott: Exercise or religious practice? Yoga: What the teacher never taught you in that Hatha Yoga class" in the Watchman Expositor Vol. 18, No. 2, 2001).

Ovakvo gledanje radikalno je suprotno kr规anstvu koje sasvim jasno vidi razliku izme饀 Stvoritelja i stvorenja, 鑟vjeka i Boga. Bog je uvijek "netko drugi" , a nikada sam 鑟vjek.  產losno je da ljudi koji promi鑥 jogu, reiki i ostale discipline i meditacije podupiru svoje argumente  pogre筺o navode鎖 neke izolirane biblijske citate izva餰ne iz op鎒g konteksta, kao 箃o su npr. " ti si hram Bo緅i", " 緄va voda te鑕 iz tebe" , " bit 鎒te u meni i ja 鎢 biti u vama" , " ne 緄vim vi筫 ja nego Krist 緄vi u meni" itd. bez razumijevanja zna鑕nja koje te rije鑙 imaju u op鎒m konekstu Bibilije. Neki ljudi 鑑k portretiraju Isusa kao jogija, a u dana筺je vrijeme takve Isusove slike mo緀mo vidjeti 鑑k u samostanskim kapelama i prezbiterijima - Isus prikazan kao jogi u polo綼ju za meditaciju!

Naziivati Isusa "jogijem" zna鑙 nijekati Njegovu bo綼nsku su箃inu, svetost i savr筫nost  i pretpostavljati da je On imao palu ljudsku narav podlo緉u neznanju i zabludi, iluziji (maya) , da je i On trebao oslobo餰nje od  ljudske uvjetovanosti kroz vje綽e i discipline joge. Joga je nespojiva s kr规anskom duhovno规u jer je panteisti鑛a ( Bog je sve i sve je Bog) i zato 箃o smatra da postoji samo jedna realnost , a sve ostalo je privid ili maya. Kad bi postojala samo jedna apsolutna, nepromjenjiva realnost, a sve ostalo kad bi bilo iluzorno, privid, tada ne bi postojali odnosi i ljubav. Sredi箃e kr规anske vjere je vjera u Presveto Trojstvo, Oca, Sina i Duha Svetoga, tri osobe u jednom Bogu , savr筫ni model odnosa ljubavi. Sve u kr规anstvu je usmjereno na odnose, s Bogom i me饀 ljudima. "Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom du筼m svojom i svom pameti svojom! To je najve鎍 i prva zapovijed . Druga je toj jednaka : ' Ljubi bli緉jega svoga kao samoga sebe! '"        ( Mt 22,37-39). U hinduizmu, dobro i zlo, kao i bol i u緄tak  su prividni (maya) i stoga nestvarni, imaginarni. Vivekananda , jedna od najpo箃ovanijih ikona suvremenog hinduizma, je rekao : " Dobro i zlo su jedno te isto " (Vivekananda. "The yogas and other works" izdanje, Ramakrishna Vivekananda Centre NY 1953).  U kr规anstvu, neprestani problem grijeha kao uvrede Bo緅oj svetosti  je neodvojiv od na筫 vjere,  jer je grijeh razlog za箃o trebamo Spasitelja. Isusovo utjelovljenje, 緄vot, muka , smrt i uskrsnu鎒 za nas su putovi spasenja  tj.oslobo餰nja od grijeha i njegovih posljedica. Mi ne mo緀mo zanijekati  ovu temeljnu razliku u namjeri da u kr规anstvo uklju鑙mo  jogu i ostale isto鑞ja鑛e tehnike meditacije. Bavljenje jogom je u najboljem slu鑑ju poganstvo, a u najgorem okultizam. To je religija antikrista i po prvi put u povijesti ona se na筰roko prakticira diljem zapadnog svijeta i Amerike. Smije筺o je i nakaradno da u鑙telji joge nose kri緀ve ili kr规anske simbole te  tako zavode i varaju ljude govore鎖 da joga nema nikakve veze s hinduizmom i da je to samo prihva鎍nje drugih kultura. Neki su prikrili jogu kr规anskim gestama i kretnjama nazivaju je "kr规anska joga". Ovdje se ne radi o prihva鎍nju kulture drugih naroda, nego o prihva鎍nju druge religije koja je  nespojiva s na筼m religijom i religioznim konceptima.

產losno je da se joga pro筰rila od vrti鎍 pa sve do razli鑙tih obrazovnih ustanova u medicini, psihologiji itd. nazivaju鎖 se znano规u, a u stvari ona uop鎒 nije znanost ; prodaje se pod etiketom " opu箃aju鎍 terapija" , " samo-hipnoza" , "kreativna vizualizacija" , "centriranje (centering)"  itd. Hatha joga, najra筰reniji oblik joge u  Europi i Americi kao vje綽e za opu箃anje i anti-stresna terapija , jedan je od 筫st priznatih sistema ortodoksnog hinduizma  i sa svojim misti鑞im i religioznim korijenima najopasniji je  oblik joge. ( Dave Hunt, "Zavo餰nje kr规anstva", str. 110 ). Sjetite se rije鑙 sv. Pavla  " Nije ni 鑥do, jer se sam Sotona pretvara u an餰la svjetla" ( 2 Kor 11,14). Istina je da su mnogi ljudi izlije鑕ni pomo鎢 joge i ostalih isto鑞ja鑛ih na鑙na meditacije i molitve. Ovdje bi se kr规anin trebao zapitati  tra緄 li on samo ozdravljenje i materijalne pogodnosti ili svoga Boga Isusa Krista u kojega vjeruje i koji je izvor svih izlje鑕nja i dobroga zdravlja.

甧lja da se postane Bog je prvi i drugi grijeh u povijesti stvaranja kako je kronolo筴i zabilje緀no u Bibliji, "U svom si srcu govorio: Uspet 鎢 se na nebesa, povrh zvijezda Bo緅ih prijestolje 鎢 sebi di鎖. Na zbornoj 鎢 stolovati gori na krajnjem sjeveru. Uza鎖 鎢 u visine obla鑞e, bit 鎢 jednak Vi筺jemu"  (Iz 14, 13-14). Zmija re鑕 緀ni: "Ne, ne鎒te umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit 鎒 vam se o鑙 i vi 鎒te biti kao bogovi, koji razlu鑥ju dobro i zlo ." (Post 3: 4-5). Filozofija i praksa joge temelji se na uvjerenju da su 鑟vjek i Bog jedno. Joga nau鑑va da se treba usredoto鑙ti na samog sebe umjesto na Jednog Istinitog Boga. Ona ohrabruje svoje sljedbenike da tra緀 odgovore na 緄votne probleme i pitanja unutar svog vlastitog uma i savjesti umjesto da na饀 rje筫nje u Bo緅oj Rije鑙 po Duhu Svetom kao 箃o je to u kr规anstvu. Joga kona鑞o ostavlja 鑟vjeka otvorenim za  obmane Bo緅eg neprijatelja, koji tra緄 緍tve koje mo緀 odvu鎖 od Boga i Crkve. (I Pt  5: 8)
U posljednjih osam godina  propovijedam Bo緅u rije uglavnom u  europskim zemljama koje su nekada bile kolijevka kr规anstva, iz koje su izlazili misionari i navjestitelji evan餰lja, mu鑕nici i sveci.  Zapitajmo se mo緀mo li jo uvijek Europu nazivati kr规anskom? Nije li istina da je Europa izbrisala sva kr规anska na鑕la i vrijednosti iz svog 緄vota ? Za箃o se Europa srami re鎖 da ima kr规anske korijene ? Gdje su moralne vrijednosti i kreposti koje su Europljani stolje鎖ma njegovali  i koje su prenosili ostalim zemljama i kulturama hrabro navje规uju鎖 Kristovo evan餰lje? Po plodovima se poznaje stablo ! Vjerujem da su te sumnje i zbrka, otpadni箃vo i nevjera, vjerska hladno鎍 i nezainteresiranost do筶i u Europu istovremeno kad su isto鑞ja鑛i misticizam i meditacije, ezoteri鑛e i novodobne prakse uvedene na zapadu. Na moje karizmatske seminare ve鎖na sudionika dolazi s razli鑙tim moralnim, duhovnim, psihi鑛im i tjelesnim problemima  u 緀lji da budu oslobo餰ni, izlije鑕ni i da zadobiju novi 緄vot po snazi Duha Svetoga. Sa svom iskreno规u srca re鎖 鎢 da  je 80 do 90 % sudionika bilo u doticaju s jogom, reikijem, reinkarnacijom i ostalim isto鑞ja鑛im religioznim praksama gdje su izgubili vjeru u Isusa Krista i Crkvu. U Hrvatskoj, Bosni, Njema鑛oj, Austriji i Italiji  imam jasne primjere osoba koje su za vrijeme molitve za ozdravljenje, opsjednute silama  zla,   vikale "Ja sam Reiki" , "Ja sam Joga"  o鑙tuju鎖  tako da ovi pojmovi, u stvari, predstavljaju osobe.  Kasnije sam trebao nad njima moliti za oslobo餰nje od opsjednu鎍 zlim.

Neki ljudi misle i govore da nema ni箃a lo筫 u prakticiranju svega ovoga, tako dugo dok ne vjerujemo u filozofiju u pozadini. Promicatelji joge, reikija itd. ipak vrlo jasno tvrde da su filozofija i praksa neodvojive.  Tako, dakle, kr规anin ne mo緀 niti na koji na鑙n prihvatiti filozofiju i praksu joge jer su joga i kr规anstvo  dva me饀sobno isklju鑙va gledi箃a. Kr规anstvo glavni problem 鑟vjeka vidi u grijehu, u nemogu鎛osti 鑟vjeka da se uskladi s naravi i mjerilima moralno savr筫nog Boga. 萶vjek je otu餰n od Boga i ima potrebu za pomirenjem. Rje筫nje je Isus Krist " Jaganjac Bo緅i koji oduzima grijehe svijeta". Po Isusovoj smrti na kri緐, Bog je pomirio sa sobom svijet.  On danas poziva 鑟vjeka da  slobodno primi sve blagodati svog spasenja po vjeri u samoga Krista. Za razliku od joge, kr规anstvo vidi spasenje kao slobodan, besplatan dar koji mo緀 biti poklonjen, a nikada zara餰n ili postignut 鑟vjekovim vlastitim naporima ili djelima.  Ono 箃o je danas potrebno Europi i cijelom svijetu je sna緉o navije箃anje Kristove poruke iz Biblije po vjerodostojnom tuma鑕nju  Crkve, u namjeri da  se ukloni svaka sumnja  i zbunjenost koja se danas sve vi筫 筰ri me饀 kr规anima na zapadu, te da se ljudi dovedu do Puta, Istine i 甶vota- Isusa Krista . Samo Istina nas mo緀 osloboditi.


  Idi na prethodnu stranicu